Koordinate: 44° 09′ 36" SGŠ, 19° 25′ 12" IGDBobova je naseljeno mesto grada Valjeva u Kolubarskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 309 stanovnika.
Bobova - panorama
Bobova - panorama
Bobova - panorama
Bobova - panorama
Bobova - panorama
Bobova - panorama
Bobova - panorama
Bobova - panorama
Sadržaj
1Demografija
2Istorija
3Reference
4Spoljašnje veze
Demografija
U naselju Bobova živi 335 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,3 godina (46,0 kod muškaraca i 50,7 kod žena). U naselju ima 131 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,98. Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
Prvim stanovnicima Bobove smatraju se par porodica koje su došle u seobi Srba iz sela Bobovo u Polimlju (današnja Crna Gora, opština Pljevlja), koje su se nastanile na brdu Komić. Po njima je selo dobilo ime. U toku kasnijih seoba, Bobovu su naseljavale brojne porodice koje su se doseljavale uglavnom iz Hercegovine (stare Hercegovine tj današnje Crne Gore, i delova Hercegovine koje danas pripadaju BiH). Tako su neke porodice poreklom iz Morače, Žabljaka, Nikšićkih rudina, Klobuka, Konjica..... Takva priča važi za celu Valjevsku Podgorinu čije je stanovništvo preko 92% doseljeno uglavnom u drugoj seobi Srba, iako je naseljavanje teklo i ranije tokom i nakon prve seobe Srba, jer su vrletne i teško prohodne planine valjevske Podgorine pružale utočište za narod koji se sklanjao od turske osvete, nakon austroturskih ratova u kojima je vojevao protiv Turaka.
Istorija
Poznata istorijska ličnost iz Bobove jeste knez Jovan Simić Bobovac (1775-1832). Poreklo Simića je iz Nikšićkih Rudina, iz hercegovačkog plemena Drobnjaci.
Učestvovao je u bitkama Prvog i Drugog srpskog ustanka na čelu podgorske knežine, koja je u tom doba često nazivana i „Bobovčeva knežina“. Pre nego je postao knez, u Memoarima prote Mateje Nenadovića pominje se kao buljukbaša (zapovednik vojske) kod kneza Ilije Birčanina iz susednog sela Suvodanje. Nakon seče knezova i pogibije kneza Ilije Birčanina 1804. godine, i kneza Milića Kedića 1809. godine, na čelo podgorske knežine staje knez Jovan Simić.
1832. godine suprotstavlja se apsolutizmu Miloša Obrenovića i odbija da pošalje Valjevce na kuluk u Beograd. No, ta činjenica nije ni do danas razjasnila tačan uzrok njegove iznenadne smrti koja je nastupila 14/26. jula 1832. g. Naime nakon napada iz zasede grupe nepoznatih ljudi, a koji su vrlo verovatno mogli biti i Turci iz sokolske nahije željni osvete usled Bobovčeve uloge u njihovom preseljenju u Bosnu, Bobovac naprasno umire od posledica ranjavanja, i to, u šezdeset sedmoj godini života.. Sahranjen je u kameničkoj crkvi.
↑Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
↑Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Spoljašnje veze
Portal Srbija
Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)