Cordova, Alaska

Cordova
Panorama luke i grada iz zraka
Panorama luke i grada iz zraka
Panorama luke i grada iz zraka
Koordinate: 60°32′N 145°45′W / 60.533°N 145.750°W / 60.533; -145.750
Država  SAD
Savezna država Aljaska
Okrug Valdez-Cordova
Vlast
 - Gradonačelnik Jim Kallander
Površina
 - Ukupna 195 km²
Visina 25
Stanovništvo (2010.)
 - Urbano područje 2 239
Vremenska zona UTC-9 (UTC-8)
Poštanski broj 99574
Pozivni broj 907
Službena stranica www.cordova
Karta
Cordova na mapi Aljaske
Cordova
Cordova
class=notpageimage|
Cordova na karti Aljaske

Cordova je gradić i luka u američkoj saveznoj državi Aljaska od 2 239 stanovnika.[1]

Geografske karakteristike

Cordova leži na jugu Aljaske u podnožju planine Eyak na istočnoj obali Zaljeva Princa Williama, udaljena oko 240 km jugoistočno od Anchoragea.[1]

Klimatske karakteristike

Cordova ima Okeansku klimu prema Köppenovoj klasifikaciji.

Historija

Izvorno ime naselja bilo je Puerto Cordova, tako su ga nazvali Španjolci, koji su istraživali taj kraj - 1792., zbog odlične prirodne luke u kojoj su sidrili. Nafta je otkrivena u okolici 1902., ona je ubrzala rast naselja, koje je 1908. dobilo status grada, nafta se crpila sve do 1933. kad je nalazište zatvoreno.[1]Cordova je u međuvremenu postala luka preko koje se prevozila bakrena ruda kompanije Kennecott Copper, iz njezinih rudnika na sjeveru, i roba koje su stizale do luke rijekom Copper i željeznicom.[1]

Serija snažnih potresa - 27. marta 1964. ozbiljno je oštetila grad.[1]

Privreda i atrakcije

Ribarstvo i konzerviranje riba uz uzgoj krznaša i turizam danas su najvažnije privredne grane grada.

Cordova je trajektom povezana sa Valdezom i preko njega sa cestovnom mrežom Kanade. Grad ima tradicionalne godišnje festivale; Cordova Iceworm, završnu paradu karnevala u februaru sa vatrometom, pa nakon toga - Copper River Delta Shorebird u maju, kad sleti preko 5 miliona ptica na putu za sjever i Copper River Wild Salmon u junu posvećen lososima.

Cordova je sjedište parka prirode Chugach National Forest

Ekološka tragedija Exxon Valdeza

24.03.1989. godine dogodila se dosad najteža ekološka katastrofa u povijesti čovječanstva kad je zlosretni tanker Exxon Valdez u more nedaleko od obala Aljaske ispustio oko 42 milijuna litara sirove nafte.

Posljedice te nesreće osjećaju se još i danas. Unatoč tome što je samo tvrtka Exxon potrošila oko 900 milijuna dolara da očisti obalu i more od zagađenja, mnoge biljne i životinjske vrste nepovratno su nestale iz zaljeva Cook i morskog prolaza Princ William.

Pokušaji da se u to područje, u kojem su inače tri nacionalna parka prirode, vrate kormorani, kitovi ubojice i pacifička haringa ostali su bez rezultata. U ptičji svijet vratio se bjeloglavi orao i obične blune, a u podmorje jedna vrsta lososa.

Stanovnicima tog dijela Aljaske nesreća Exxon Valdeza srušila je cijeli svijet. Ribarski brodovi stoje privezani jer čak i kad ulove nekoliko stotina kilograma škampa, ranije svog glavnog ulova, nitko ih ne želi kupiti. U međuvremenu su tržištem zavladali ribari iz Azije i uzgajivači ribe iz drugih dijelova SAD-a i Kanade. Većina od oko 2500 stanovnika mjestanca Cordova i danas živi od 26 milijuna naknade koju im je isplatio Exxon.

Stručnjaci se pitaju nisu li pokušaji čišćenja mora i obale od taloga nafte donijeli više štete nego koristi. Kažu, nafta bi se s vremenom ionako razgradila a čišćenjem su u more i tlo unesene tone kemikalija i deterdženata. Skromna je utjeha da su federalne vlasti otkupile više od 260 tisuća hektara netaknutih šuma i zemljišta kako bi proširile nacionalne parkove Katmai, Kenai i Lake Clark.

Literatura

  • Morris, Richard B. (1996). Encyclopedia of American History (Seventh izd.). Collins Reference. ISBN 0062700553. 
  • Peter C. Mancall, Gary B. Nash, Allan M. Winkler, Charlene Mires, John W. Jeffries, ur. (2009). Encyclopedia of American History. Facts on File. ISBN 0816071365. 
  • Stanley I. Kutler (2002). Dictionary of American History (Third izd.). Charles Scribners & Sons. ISBN 0684805332. 
  • Paul S. Boyer (2001). The Oxford Companion to United States History. Oxford University Press. ISBN 0195082095. 
  • Michael Kazin, Rebecca Edwards, Adam Rothman, ur. (2011). The Concise Princeton Encyclopedia of American Political History. Princeton University Press. ISBN 0691152071. 
  • Kane, Joseph and Aiken, Charles (2004). The American Counties: Origins of County Names, Dates of Creation, and Population Data, 1950-2000. Scarecrow Press. ISBN 0-8108-5036-2. 

Vanjske veze

Portal SAD
Cordova, Alaska na Wikimedijinoj ostavi
  • Službene stranice grada (en)
  • Cordova (en)
  • p
  • r
  • u
Savezne države

Alabama • Aljaska • Arizona • Arkansas • Colorado • Connecticut • Delaware • Florida • Georgia • Havaji • Idaho • Illinois • Indiana • Iowa • Južna Dakota • Južna Karolina • Kalifornija • Kansas • Kentucky • Louisiana • Maine • Maryland • Massachusetts • Michigan • Minnesota • Mississippi • Missouri • Montana • Nebraska • Nevada • New Hampshire • New Jersey • New Mexico • New York • Ohio • Oklahoma • Oregon • Pennsylvania • Rhode Island • Sjeverna Dakota • Sjeverna Karolina • Tennessee • Teksas • Utah • Vermont • Virginia • Washington • Wisconsin • Wyoming • Zapadna Virginia

Savezno područjeOtočni teritoriji
 Ovaj članak o gradu u SAD je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti.
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu brit