Internacionala (himna)

"Internacionala"
Internacionala, ilustracija.
Pjesma
jezikfrancuski
objavljena1871. tekst, 1888. muzika
žanrrevolucionarna pesma
autorEugène Pottier
kompozitorPierre De Geyter

Internacionala (franc. L'Internationale) je himna međunarodnog radničkog pokreta. Naziv je dobila po Prvoj internacionali, međunarodnom udruženju radnika osnovanom 1864. godine. Originalni tekst na francuskom napisao je 1870. godine Eugène Pottier (kasnije član Pariške Komune), a uglazbio je Pierre Degeyter 1888.

Internacionala je postala himna čitavog levog spektra političkih pokreta, koji uključuje komuniste, socijaliste, anarhiste i socijaldemokrate te je prevedena na mnoge jezike. U prvoj polovici 20. stoljeća bila je zabranjena u mnogim europskim zemljama, uključujući Kraljevinu Jugoslaviju,[1] zbog stihova koji potiču na rušenje vlasti. Tradicionalno se pjeva sa stisnutom desnom šakom podignutom uz sljepoočnicu. Tokom narodnooslobodilačke borbe je izvođena uglavnom u svečanim prilikama, prilikom obeležavanje nekih godišnjica, otvaranja zasedanja i slično.[2]

Ruska verzija Internacionale služila je kao himna Sovjetskog Saveza od 1917. do 1944. kad je zamjenjena Himnom Sovjetskog Saveza te postala partijska himna KPSS. Prvu rusku verziju preveo je Arkadij Jakovljevič Kots 1902. godine i sastojala se od 3 kitice i refrena. Kasnije je proširena i ponovo prepjevana.

Originalni tekst

Internacionala na francuskom, sa notnim zapisom.
francuski stihovi srpskohrvatska adaptacija

Debout, les damnés de la terre
Debout, les forçats de la faim
La raison tonne en son cratère
C'est l'éruption de la fin
Du passé faisons table rase
Foules, esclaves, debout, debout
Le monde va changer de base
Nous ne sommes rien, soyons tout
 |: C'est la lutte finale
  Groupons-nous, et demain
  L'Internationale
  Sera le genre humain :|

Ustajte prezreni na svijetu
Svi sužnji koje mori glad!
To razum grmi u svom gnjevu
Kraj u ognju bukti sad
Prošlost svu zbrišimo za svagda
Ustaj, roblje, diži se
Sav svijet iz temelja se mijenja

Svoj bijedi sutra bit će kraj!
 |: To će biti posljednji i
  Odlučni teški boj,
  Internacionala
  Nek bude ljudski rod!  :|

Il n'est pas de sauveurs suprêmes
Ni Dieu, ni César, ni tribun
Producteurs, sauvons-nous nous-mêmes
Décrétons le salut commun
Pour que le voleur rende gorge
Pour tirer l'esprit du cachot
Soufflons nous-mêmes notre forge
Battons le fer quand il est chaud
 |: C'est la lutte finale
  Groupons-nous, et demain
  L'Internationale
  Sera le genre humain :|

Od silnih nama nema dara
Krvnici su nam car i bog!
Tko trudom sve na svijetu stvara
Sam nek zgazi vraga svog.
Da nas zlotvor taj više ne davi,
I misao da ne guši mrak,
Raspirimo oganj u čas pravi,
I naš nek kuje čekić jak.
 |: To će biti posljednji i
  Odlučni teški boj,
  Internacionala
  Nek bude ljudski rod!  :|

L'état comprime et la loi triche
L'impôt saigne le malheureux
Nul devoir ne s'impose au riche
Le droit du pauvre est un mot creux
C'est assez, languir en tutelle
L'égalité veut d'autres lois
Pas de droits sans devoirs dit-elle
Egaux, pas de devoirs sans droits
 |: C'est la lutte finale
  Groupons-nous, et demain
  L'Internationale
  Sera le genre humain :|

Naš zakon vlasnika sad štiti,
u ruci silnih krvav mač,
Pod njime sirotinja pišti,
On joj stvara bijedu i plač.
Svi mi bjesmo dosada bespravni,
Jednakost nek je sad za nas,
U pravu postanimo ravni,
I sebi samo dajmo vlast!
 |: To će biti posljednji i
  Odlučni teški boj,
  Internacionala
  Nek bude ljudski rod!  :|

Hideux dans leur apothéose
Les rois de la mine et du rail
Ont-ils jamais fait autre chose
Que dévaliser le travail
Dans les coffres-forts de la bande
Ce qu'il a créé s'est fondu
En décrétant qu'on le lui rende
Le peuple ne veut que son dû.
 |: C'est la lutte finale
  Groupons-nous, et demain
  L'Internationale
  Sera le genre humain :|

U bijesu svome sav je ružan
Taj kralja novca gnusni soj,
A svima dužan i predužan,
Pljačka nam on trud i znoj!
Što naš rad nam stvori i osnaži
Otmicom tuđ je zalogaj!
Al narod od njeg sada traži
Da vrati krvav zajam taj!
 |: To će biti posljednji i
  Odlučni teški boj,
  Internacionala
  Nek bude ljudski rod!  :|

Les rois nous saoulaient de fumées
Paix entre nous, guerre aux tyrans
Appliquons la grève aux armées
Crosse en l'air, et rompons les rangs
S'ils s'obstinent, ces cannibales
A faire de nous des héros
Ils sauront bientôt que nos balles
Sont pour nos propres généraux
 |: C'est la lutte finale
  Groupons-nous, et demain
  L'Internationale
  Sera le genre humain :|

Nas varkom lagali su silni,
Nek mir je nama, njima boj!
A vojska, saveznik obilni,
Bit će s nama uz svoga svoj.
Osvajački tko u rat poziva
Da narod drugom bude rob,
Nek znade: naša puška živa
I njemu sprema crni grob!
 |: To će biti posljednji i
  Odlučni teški boj,
  Internacionala
  Nek bude ljudski rod!  :|

Ouvriers, paysans, nous sommes
Le grand parti des travailleurs
La terre n'appartient qu'aux hommes
L'oisif ira loger ailleurs
Combien, de nos chairs se repaissent
Mais si les corbeaux, les vautours
Un de ces matins disparaissent
Le soleil brillera toujours.
 |: C'est la lutte finale
  Groupons-nous, et demain
  L'Internationale
  Sera le genre humain :|

Svud radnik i seljak se budi,
Visoko nose crven stijeg,
A širom zemlje radni ljudi
Silnika će nagnat' u bijeg.
Što nam krv su vjekovima pile
Tih crnih ptica skrš'mo let!
Kad s lica zemlje sve iščile,
Pod suncem nek zablista svijet!
 |: To će biti posljednji i
  Odlučni teški boj,
  Internacionala
  Nek bude ljudski rod!  :|

Alternativni tekst

Westminsterski hor peva Internacionalu 1943.

Komunistička partija Jugoslavije imala je alternativni tekst Internacionale na srpskohrvatskom:

Ustajte, prezreni na svijetu,
Svi sužnji koje mori glad!
To razum grmi u svom gnjevu,
Kraj u ognju bukti sad!
Prošlost svu zbrišimo za svagda,
Ustaj, roblje, diži se!
Sav svijet iz temelja se mijenja
Mi nismo ništa, bit ćemo sve!
 |:To će biti posljednji
  I odlučni teški boj.
  Sa Internacionalom
  Sloboda zemlji svoj!:|

Muzika

  • Engleska verzija
  • Ruska verzija
  • Bugarska verzija
  • Esperanto verzija

Izvođenje u NOB-u

Glavni članak: Partizanske pesme

Internacionala se pevala u Kraljevini Jugoslaviji ilegalno, pa je mali broj ljudi znao tačno da je otpeva.[3] U slobodnom Užicu 1941. godine bila je predviđena proslava povodom 24. godišnjice oktobarske revolucije, na kojoj je Umetnička četa trebalo da pripremi »Internacionalu«:

Neko od drugova je pevao melodiju, a profesor Anton Breznik ju je harmonizovao za mešoviti hor i simfonijski orkestar. Dali smo se na posao, pa su hor i orkestar na vreme savladali svoje deonice. Međutim, kad je uoči proslave održavana generalna proba, u ime rukovodstva ustanka njoj su prisustvovali: Mitra MitroVić, Jurica Ribar i Marjan Stilinović. Stao sam pred hor i orkestar i dao znak za početak »Internacionale«. Sve je išlo odlično. Pevalo se i sviralo sa oduševljenjem. Kad smo očekivali pohvalu prisutnih rukovodilaca, iznenadili smo se. Oni rekoše: »To nije cela Internacionala.« Stilinović objasni: »Nedostaje ceo srednji deo.« ... Stajali smo kao skamenjeni. Sutra je proslava. »Internacionala« je predviđena kao uvod u svečanu akademiju, a, eto, ispalo je da je ne znamo. Onda su Stilinović i Ribar otpevali i taj deo. Breznik je iste noći dopisao horske i orkestarske štimove i tako »Internacionalu« otpevasmo kako valja.[4]

– Dragoljub Jovašević, dirigent Umetničke čete

Izvori

  1. Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 211), Beograd 1982.
  2. Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 212), Beograd 1982.
  3. Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 211), Beograd 1982.
  4. Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 212), Beograd 1982.

Vidi još

Eksterni linkovi

Internacionala (himna) na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
Himne država i teritorija Azije
Afrika • Evropa • Južna Amerika • Oceanija • Sjeverna Amerika
Državne himne
  • Afganistan
  • Armenija
  • Azerbejdžan
  • Bahrein
  • Bangladeš
  • Brunej
  • Butan
  • Filipini
  • Gruzija1
  • Indija
  • Indonezija2
  • Irak
  • Iran
  • Istočni Timor2
  • Izrael
  • Japan
  • Jemen
  • Jordan
  • Južna Koreja
  • Kambodža
  • Katar
  • Kazahstan1
  • Kina3
  • Kipar
  • Kirgistan
  • Kuvajt
  • Laos
  • Libanon
  • Maldivi
  • Malezija
  • Mjanmar
  • Mongolija
  • Nepal
  • Oman
  • Pakistan
  • Rusija1
  • Saudijska Arabija
  • Singapur
  • Sirija
  • Sjeverna Koreja
  • Šri Lanka
  • Tadžikistan
  • Tajland
  • Turkmenistan
  • Turska1
  • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Uzbekistan
  • Vijetnam
Nepriznate države,sporne
i zavisne teritorije
  • Abhazija
  • Južna Osetija
  • Palestina
  • Tajvan
  • Turska Republika Sjeverni Kipar
Bivše himne
  • Afganistan (1926–1943)
  • Afganistan (1943–1973)
  • Afganistan (1973–1978)
  • Afganistan (1978–1992)
  • Afghanistan (1992–1996, 2002—2006)
  • Afganistan (2006–2021)
  • Azerbejdžan (1991–1992)
  • Filipini (1942–1945)
  • Gruzija (1918–1921, 1990–2004)
  • Perzija (1873–1909)
  • Perzija (1909–1933)
  • Iran (1933–1979)
  • Iran (1979–1980)
  • Iran (1980–1990)
  • Irak (1932–1958)
  • Irak (1958–1965, 2003–2004)
  • Irak (1965–1981)
  • Irak (1981–2003)
  • Južni Vijetnam (1948–75)
  • Južni Vijetnam (1969–76)
  • Katar (1954–1996)
  • Kazahstan (1991–2006)
  • Kina (1896–1906)
  • Kina (1906–1911)
  • Kina (1911–1912)
  • Kina (1911–1912)
  • Kina (1913–1915, 1921–1928)
  • Kina (1915–1921)
  • Kina (1927–1949)
  • Kirgistan (1991–1992)
  • Kmerska Republika (1970–1975)
  • Demokratska Kampućija (1975–1993)
  • NR Kampućija / Država Kampućija (1979–1992)
  • Koreja (1902–1910)
  • Kraljevina Nepal (1962–2006)
  • Kuvajt (1951–1978)
  • Mandžukuo (1932–1945)
  • Mongolija (1915–1924)
  • Mongolija (1924–1950)
  • Osmansko Carstvo 1829–1922
  • Palestina (do 1996.)
  • Republika Kina (1930–1949)
  • Rusko Carstvo (1791–1798, neslužbena)
  • Rusko Carstvo (1798–1816)
  • Rusko Carstvo (1816–1833)
  • Rusko Carstvo (1833–1917)
  • Ruska Republika (1917–1918)
  • Ruska Država (1918–20)
  • Sovjetski Savez (1918–1944)
  • Sovjetski Savez (1944–1991)
  • Rusija (1991–2000)
  • Sijam (1852–1871)
  • Sijam (1871–1888)
  • Sijam (1888—1932)
  • Sjeverni Jemen (1978–1990)
  • Tadžikistan (1991–1994)
  • Turkmenistan (1991–1996)
  • Ujedinjena Arapska Republika (1960–1981)
1 Djelomično u Europi. • 2 Smatra se i dijelom Oceanije. • 3 Uključujući Hong Kong i Makao.
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 176595943
  • GND: 1171741677
  • BNF: cb13927446n (podaci)