Majka pravoslavna
| "Majka pravoslavna" | |
|---|---|
| Pjesma | |
| objavljena | 1943. |
| žanr | partizanska pjesma, tužbalica |
| autor | Vladimir Nazor |
| kompozitor | Silvije Bombardelli |
Majka pravoslavna je pјesma hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora, koja govori o ustaškim zločinima nad Srbima.
Nastanak pjesme
Pjesmu je u siječnju 1943. godine napisao Vladimir Nazor ubrzo pošto je prebjegao u partizane. Bio je zapanjen zatečenim prizorima popaljenog Korduna i masovnih ustaških zločina nad srpskim stanovništvom.
Tekst pjesme
Jesi li se nasjedila na garištu kuće svoje,
oh, ta kuća b'jedna! -
tražeć okom i rukom kol'jevčicu malog Jove,
ikonicu svetog Đorđa i đerđefić tvoje Ruže?
Sve je sada dim i pepel, sve proguta čađa tavna -
ti, slomljena krepka grana, najbjednija međ ženama,
majko pravoslavna!
Jesi li se nahodala nogama što jedva nose
oh, te noge bolne!
Jesi li se umorila tražeć Rumu, kravu svoju,
kravu svoju, hraniteljku stare bake i dječice?
Da l' je vuci rastrgoše il' je sakri šuma tavna?
Ne muči se! Za koga bi sada bili sir i ml'jeko,
majko pravoslavna?
Je si li se naplakala nad sudbinom druga svoga,
o, druže ljubljeni!
Izdajom ga uloviše, kao psa ga izmlatiše,
mučili ga, vezali ga, bacali ga u tamnice.
I on, koga srce vuklo djela vršit teška i slavna,
kao hromi se bogalj vrati da ti umre na rukama,
ženo pravoslavna.
Jesi li se nakukala iznad one strašne jame,
o, jamo prokleta!
Gdje s grkljanom prerezanim djeca tvoja sada leže
pokraj bake, i gdje majku svoju zovu, za njom plaču;
i boje se, jer je rupa puna ljudi, vlažna, tavna?
Šutiš. Pečat šutnje jad je na usta ti udario,
majko pravoslavna.
Bl'jediš, tanjiš i kočiš se, no bol nemoj gušit svoju,
bol ti preduboku!
Pusti neka tužba tvoja odjekuje širom zemlje
i nek traje vjekovima. Neka čuju u što sada
prometnu se sjeta tvoja, tvoja tuga stara, davna.
- Šutiš. Bl'jediš. I oreol mučeništva već te kruni,
majko pravoslavna.
U popaljenom srpskom selu
kod Vrginmosta
I 1943
Kompozicije
Miroslav Špiler je u partizanima skladao pesmu Majka pravoslavna kao malo složeniju kompoziciju za recitatore i prateći muški bor. Delo je bilo preteško da bi se u originalnom obliku moglo u partizanima izvesti. Ono je izvedeno prvi put na Prvom kongresu kulturnih radnika Hrvatske u Topuskom, juna 1944., ali, pošto nije bilo odgovarajućeg hora, morao ga je preraditi s obzirom na mogućnosti koje su postojale, te je cio horski part preradio za instrumente — dvije violine, jedan klarinet, jedan trombon i klavir. Recitirala je poznata glumica Mira Župan.[1]
Još iste 1943. godine kad je pesma nastala, Silvije Bombardelli je u partizanima počeo skladati muziku za ovu pesmu,[2] za mješoviti hor.[3] Premijerno je izvedena u oslobođenom Zagrebu, gde je nakon višegodišnje ustaške vlasti mržnja još uvek bila rasprostranjena:
Sjećam se svog dirigentskog debija u tek oslobođenom Zagrebu 1945. Na programu tog koncerta nalazila se i moja kompozicija «Majka pravoslavna«, na Nazorov tekst. Veoma promptno su uslijedile — prijetnje: kao »Izdaja Hrvatske, apologija srpstva« i slično.
– Silvije Bombardelli
Bombardelli je kasnije ovu kompoziciju ponovo izveo u splitskom Teatru 27. studenog 1959., na koncertu "Sjećanje na partizansku pozornicu".[4]
