Perućko jezero
Perućko jezero | |
---|---|
Lokacija | |
Položaj | Brana na Cetini |
Države | Hrvatska |
Koordinate | 43°49′″N, 16°36′″E |
Hidrografija | |
Površina | cca 15 km² |
Volumen | 0,541 km³ |
Dubina | 65 m |
Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima vrši uglavnom akumuliranje vodene mase a u vrijeme ljeta ispuštanje vode). Izgradnjom brane regulirana je sezona poplava za Hrvatačko polje i Sinjsko polje, te rad hidroelektrana Peruća, Đale i Zakučac (najveća hidroelektrana u RH).
Područje jezera prije potapanja je bilo djelomično naseljeno, a priroda na tom području je obilovala šumama, oranicama, livadama i vinogradima a od gospodarskih objekata na rijeci Cetini je u tom području bilo mnoštvo mlinova, stupa, uzgajališta riječnih rakova te čak jedna manja hidroelektrana sagrađena netom poslije Drugog svjetskog rata ali i mnogi mostovi. Na tom zemljištu država je izvršila nacionalizaciju i seljacima iz mjesta Vrlika, Vinalić, Garjak, Kosore, Ježević, Laktac, Dabar, Vučipolje, Zasiok, Bitelić, Rumin, Hrvace, Satrić, Potravlje, Maljkovo, Otišić i Maovice oduzela zemlju većinom bez naknade za izgubljenu vrijednost. Poplavljivanjem tog područja većina stanovništva se premjesila na višlja područja planina Svilaje, Dinare i Debelog brda a dio stanovnika se odselilo iz ovog kraja. Pri potapanju područja potopljen je i manastir u Dragoviću koji ponekad kod niskih vodostaja izroni iz dubine jezera zajedno sa zidinama mnogih kamenih kuća, staja, mlinova i suhozida.
Tijekom Domovinskog rata pobunjenici su miniranjem pokušali srušiti branu i to za vrijeme najvećeg vodostaja ikad izmjerenog, no zbog specifične izgradnje (jezgra od ilovače) i brze intervencije Hrvatske vojske spriječeno je potopljavanje nizvodnih sela i gubitak ljudskih života.
Ribolov je razvijen, ali samo za sportske i rekreacijske svrhe. Jezero je poznato i po tome što na njemu zbog izvsnih uvjeta pripreme vrše hrvatski veslači reprezentativci među kojima su osvajači i olimpjiskih i svjetskih medalja.
Zanimljivosti
Uslijed više uzastopnih dana debelih temperaturnih minusa na jezeru Peruća 16. veljače 2012. godine pojavio se led na gotovo 90% površine po prvi put u svojoj povijesti, premda se jezero u rubnim dijelovima uz obalu znalo i prije zalediti nikada kao tada.[1]
Izvori
- ↑ Članak Slobodna Dalmacija o zaleđivanju
Vanjske poveznice
- Članak o opadanju vodostaja tijekom ljetne suše 2003.[mrtav link]
- p
- r
- u
Bednja • Boljunčica • Bosut • Cetina • Česma • Dobra • Drava • Dunav • Gacka • Glina • Glogovnica • Ilova • Jadro • Jesenica • Karašica (Drava) • Karašica (Dunav) • Korana • Krapina • Krka • Kupa • Kupčina • Lika • Lonja-Trebež • Mirna • Mrežnica • Mura • Neretva • Odra • Ombla • Orljava • Pakra • Plitvica • Raša • Rječina • Sava • Slunjčica • Spačva • Studva • Sunja • Sutla • Tounjčica • Una • Vuka • Zrmanja
Baćina • Banova Jaruga • Blaćansko • Borovik • Butoniga • Dubrava • Kruščica • Lokve • Plitvice • Peruća • Prukljan • Varaždin • Vransko (Cres) • Vransko (Dalmacija)
Bakarski zaljev • Budava • Karinsko more • Kaštelanski zaljev • Kvarnerski zaljev • Limski kanal • Malostonski zaljev • Novigradsko more • Pulski zaljev • Puntarska draga • Tršćanski zaljev • Venecijanski zaljev
Miljacka • Roški slap • Skradinski buk • Slap Krčić • Štrbački buk • Zarečki krov