Saborna crkva u Kragujevcu
Saborna crkva u Kragujevcu je prva crkva izrađena u vizantijsko-romanskom stilu u oslobođenoj Srbiji, što joj, pored ostalog, daje posebno mesto u arhitekturi druge polovine prošlog veka. Izradivši plan za Sabornu crkvu u Kragujevcu 1866. godine, Andreja Andrejević je posle više vekova vratio sakralnu arhitekturu njenim korenima u Vizantiji i označio time kraj prevlasti baroka. Tako je Kragujevac po prvi put dobio crkvu koja je u potpunosti mogla da odgovori potrebi i koja je svojim izgledom postala njegov ponos.
Povezano
- Stara crkva (Kragujevac)
Spoljašnje veze
- Aleksandar Todorović: Turistička valorizacija Miloševe i Saborne crkve u Kragujevcu[mrtav link]
- Zvanična stranica saborne crkve Arhivirano 2012-01-02 na Wayback Machine-u
- p
- r
- u
Temišvar (1745—1748) • Sremski Karlovci (1758—1762) • Sentandreja (1756—1763) • Pakrac (1743—1768) • Vršac (1728—1785) • Dalj (1799)
Karlovac (1785—1803, 2001—2007) • Požarevac (1819—1823) • Šibenik (1810—1827) • Šabac (1826—1831) • Zaječar (1834) • Kraljevo (1824—1839) • Beograd (1837—1845) • Novi Sad (1851) • Vranje (1858—1860) • Zagreb (1866) • Niš (1856—1872) • Mostar (1863—1873) • Sarajevo (1859—1874) • Nikšić (1875—1880) • Kragujevac (1869—1884) • Prizren (1856—1887) • Bosanski Petrovac (1890)
Kruševac (1885—1904) • Banja Luka (1925—1929, 1993—2004) • Nova Gračanica (1977—1984) • Podgorica (1993-1999) • Toronto (1986—2000)
Valjevo (1992—) • Zvornik (2011—)