Svetolik Nikačević
Svetolik Nikačević | |
---|---|
Puno ime | Svetolik Nikačević |
Mesto rođenja | Orašac (Visoko) ( Osmansko carstvo) |
Datum smrti | 27. 10. 1987. (82 godina) |
Mesto smrti | Beograd ( Jugoslavija) |
Bitna uloga | Bokseri idu u raj Jutro Roj Kad budem mrtav i beo Variola Vera |
IMDb veza |
Svetolik Nikačević (Orašac (Visoko), 5. jun 1905 — Beograd, 27. oktobar 1987) je bio srpski filmski i pozorišni glumac, jedan od najpopularnijih glumaca u periodu izmeću dva rata.
Biografija
- Uzdigao se na visok umetnički nivo još pre rata 1941, kada su scenom vladali Ljubinka Bobić, Mata Milošević, Žanka Stokić, stvaralačkom snagom, lepotom i bogatstvom svoga dara. Posedovao je najlepše kvalitete za tumačenje dramskih heroja – izuzetno atraktivne pojave, besprekorne dikcije (spadao je među nekoliko beogradskih glumaca koji su najlepše i najpravilnije govorili na sceni), osvajao je naklonost i publike i kritike.
- Pošto je završio poštansko-telegrafsku školu i trgovačku akademiju, na scenu je prvi put stupio u Narodnom pozorištu u Skoplju 1922 [1]; od 1926. do 1928. je bio stalni član Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu gde je ostvario svoje prve velike uspehe; 1928. se vraća u Skoplje gde ostaje do 1935, kad prelazi u Narodno pozorište u Beogradu. Drugi svetski rat provodi u zarobljeničkim logorima u Nemačkoj i Italiji, a 1943. beži u Švajcarsku. Posle rata odlazi u Južnu Ameriku i u Beograd se vraća 1965. Kratko vreme je član Savremenog pozorišta , pa Jugoslovenskog dramskog pozorišta i ponovo Narodnog pozorišta – od 1968. do 1977, kad odlazi u penziju.[2].
Književni rad
- Zajedno sa bratom Miodragom (1899, Sredska, Prizren – 1981, Beograd) za vreme Prvog svetskog rata preko Soluna prelazi brodom u Francusku, gde se obojica školuju u Barseloni, Eks-an-Provansu i Bolijeu. Solidnog obrazovanja i znanja nekoliko jezika, braća svoje literarne sklonosti realizuju kroz prevođenje, pisanje kritika, eseja, pripovedaka, istorijskih studija, memoara... do vrlo uspešnih dramatizacija [3] [4] [5]
Filmografija
Filmografija glumca Svetolika Nikačevića | |||
God. | Naziv | Uloga | |
---|---|---|---|
1960.-te | |||
1966. | Roj | Gospodar Miloje | |
1966. | San | Sudija | |
1966. | Prenoćište | ||
1967. | Jutro | ||
1967. | Bokseri idu u raj | Govornik | |
1967. | Kad budem mrtav i beo | Vođa štrajkača | |
1967. | Divlje seme | Kmet | |
1968. | Sarajevski atentat | Simo Milić (stari) | |
1968. | Vukadin | ||
1968. | Uzrok smrti ne pominjati | ||
1968. | Kod Londona | ||
1968. | Vlasnici ključeva | ||
1968. | Pod staklenim zvonom | ||
1968. | Noć i magla | ||
1968. | Jednog dana, jednom čovjeku | ||
1968. | Dama s kamelijama | ||
1968. | Došljaci | ||
1968. | Rađanje radnog naroda | ||
1969. | Skandal | ||
1969. | Plava Jevrejka | ||
1970.-te | |||
1970. | Bube u glavi | ||
1970. | Slučaj Openhajmer | Gordon Grej | |
1970. | Dan koji treba da ostane u lepoj uspomeni | ||
1971. | Čedomir Ilić | Jovan Matović | |
1971. | Veliki posao | ||
1971. | Suđenje Floberu | ||
1971. | Nirnberški epilog | Vilhelm Kajtel | |
1972. | Izdanci iz opaljenog grma | ||
1972. | Sarajevski atentatu | Dr. Elbauer branilac Gavrila Principa | |
1972. | Paljenje rajhstaga | ||
1972. | Dragi Antoan | ||
1972. | Čovek koji je bacio atomsku bombu na Hirošimu | Sudija | |
1972. | Afera nedužne Anabele | ||
1974. | Devojka brža od konja | ||
1974. | Crna lista | Čarls Monarh | |
1975. | Poznajete li Pavla Pleša? | ||
1975. | Žive veze | ||
1975. | Suđenje | Sudija | |
1976. | Drugovi mornari, Zdravo! | ||
1976. | Čovek koji je bombardovao Beograd | Feldmaršal Evald von Klajst | |
1977. | Crni dani | ||
1978. | Povratak otpisanih | Ministar | |
1978. | Španski zahtev | vaspitač kralja Čarlsa V | |
1978. | Pucanj u šljiviku preko reke | Otac Milivojev | |
1979. | Jovana Lukina | ||
1979. | Usijanje | Blažo | |
1980.-te | |||
1980. | Slom | Dr. Srđan Budisavljević ministar | |
1981. | Duvanski put | Dr. Blažo | |
1982. | Zemlja | ||
1982. | Variola Vera | Akademik Kostić | |
1982. | Vreme na letala | ||
1984. | Džoging (film) | Profesor | |
1985. | Crvena baraka | Đeneral Jovanović | |
1986. | Lepota poroka | Jaglikin otac | |
1986. | Lijepe žene prolaze kroz grad | Spira | |
1987. | Treto doba | Treto doba | |
1987. | Escape from Sobibor | Starac | |
1990.-te | |||
1992. | Vreme, život |
Reference
- ↑ "ZORAN MAKSIMOVIĆ Repertoar Srpskog narodnog pozorišta (1918–1941)"
- ↑ Olga Marković: „Pogovor“ – Na leđima ježa, MPUS, Beograd, 2004.
- ↑ Već druge godine po objavljivanju „Srpske trilogije", 1938, na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu pojavila se predstava „Na leđima ježa" za koju se kao autor teksta navodi Stevan Jakovljević. Međutim, radi se o dramatizaciji koju su načinili braća Miodrag i Svetolik Nikačević. Ovaj pokušaj dramatizacije njegovog dela, koji je obuhvatio samo deo treće knjige, što će reći romana „Kapija slobode", i to segment koji ima naslov „Na leđima ježa", sâm romansijer ovako je ocenio: „Mogu vam reći da sam kao pisac i čovek koji je preživeo sve te časove zadovoljan dramatizacijom"
- ↑ Svetolik Nikačević Srećni dani; Godina izdanja: 1989. biblioteka Svedočanstva, knj.1
- ↑ Svetolik Nikačević;Risto Vitanov: Nevenka Urbanova u sećanju partnera. 1985.
Spoljašnje veze
- Svetolik Nikačević na sajtu IMDb