Volter Norman Hauort
Volter Norman Hauort | |
---|---|
![]() Norman Hauort | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | (1883-03-19)19. mart 1883. |
Mesto rođenja | Čorli, Lankašir, ![]() |
Datum smrti | 19. mart 1950.(1950-03-19) (67 god.) |
Mesto smrti | Barnt Grin, Vusteršir, ![]() |
Državljanstvo | Ujedinjeno Kraljevstvo |
Obrazovanje | Univerzitet u Mančesteru Univerzitet u Getingenu |
Naučni rad | |
Polje | organska hemija |
Institucija | Univerzitet u Daramu Univerzitet u Birmingemu |
Mentori | Vilijam Henri Perkin, Jr., Oto Valah, nobelovac (1910) |
Poznat po | istraživanja ugljenih hidrata (Hauortova projekcija) vitamina C |
Nagrade | Nobelova nagrada za hemiju (1937) |
Volter Norman Hauort (engl. Norman Haworth; Čorli (Lankašir), 19. mart 1883 Barnt Grin (Vusteršir), 19. mart 1950) bio je britanski hemičar. Najpoznatije je njegovo istraživanje askorbinske kiseline (vitamina C) dok je radio na univerzitetu u Birmingemu[1] i po svojim tzv. Hauortovim projekcijama ugljenih hidrata. Upravo za to je primio Nobelovu nagradu za hemiju 1937. godine, kako se navodi „za njegova izučavanja ugljenih hidrata i vitamina C“. Nagradu je podelio sa švajcarskim hemičarom Paulom Karerom za njegov rad na drugim vitaminima.
Hauort je utvrdio korektnu strukturu većeg broja šećera. On je poznat u polju organske hemije po razvoju Hauortove projekcije koja translira tridimenzione strukture šećera u podesne dvodimenzione grafičke forme.[2]
Biografija
Od svoje četrnaeste godine je radio u lokalnoj fabrici linoleuma kod svog oca, ali kada je položio prijemni ispit na Univerzitetu u Mančesteru, 1903. godine počinje da studira hemiju. Bio je istrajan, uprkos tome što nije imao podršku roditelja. Diplomirao je uz pohvale 1906. godine i odmah nastavio magistarsko školovanje kod Vilijama Henrija Perkina, Jr. Doktorske studije je radio na Univerzitetu u Getingamu, gde je posle samo godinu dana stekao zvanje. Mentor mu je bio prof. dr Oto Valah, nobelovac.
Oženio se sa 39 godina, 1922. godine i sa suprugom Violetom Čilton Dobi je imao dvojicu sinova, Džejmsa i Dejvida.
Odlikovan je viteškim redom 1947. godine.
Umro je iznenada, od srčanog udara, 19. marta 1950. godine, na svoj 67. rođendan.
Reference
Spoljašnje veze
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/30px-Commons-logo.svg.png)
- Norman Hauortova biografija
- p
- r
- u
- 1901. Jakobus Henrikus van ’t Hof
- 1902. Herman Emil Fišer
- 1903. Svante Arenijus
- 1904. Vilijam Remzi
- 1905. Adolf fon Bajer
- 1906. Anri Moasan
- 1907. Eduard Buhner
- 1908. Ernest Raderford
- 1909. Vilhelm Ostvald
- 1910. Oto Valah
- 1911. Marija Kiri
- 1912. Viktor Grinjar i Pol Sabatje
- 1913. Alfred Verner
- 1914. Teodor Vilijam Ričards
- 1915. Rihard Vilšteter
- 1918. Fric Haber
- 1920. Valter Herman Nernst
- 1921. Frederik Sodi
- 1922. Fransis Vilijam Aston
- 1923. Fric Pregl
- 1925. Rihard Adolf Žigmondi
- 1926. Teodor Svedberg
- 1927. Hajnrih Oto Viland
- 1928. Adolf Vindaus
- 1929. Artur Harden i Hans fon Ojler-Helpin
- 1930. Hans Fišer
- 1931. Karl Boš i Fridrih Bergijus
- 1932. Erving Langmjur
- 1934. Harold Juri
- 1935. Frederik Žolio i Irena Žolio-Kiri
- 1936. Peter Debi
- 1937. Volter Norman Hauort i Paul Karer
- 1938. Ričard Kun
- 1939. Adolf Butenant i Lavoslav Ružička
- 1943. Đerđ de Heveš
- 1944. Oto Han
- 1945. Arturi Ilmari Virtanen
- 1946. Džejms Bačeler Samner, Džon Hauard Nortrop i Vendel Meredit Stenli
- 1947. Ser Robert Robinson
- 1948. Arne Tizelijus
- 1949. Vilijam Džiok
- 1950. Oto Dils i Kurt Alder
- 1951. Edvin Matison Makmilan i Glen Teodor Siborg
- 1952. Arčer Džon Porter Martin i Ričard Lorens Milington Sing
- 1953. Herman Štaudinger
- 1954. Lajnus Karl Poling
- 1955. Vinsent du Vinjo
- 1956. Ser Siril Norman Hinšelvud i Nikolaj Nikolajevič Semjonov
- 1957. Aleksandar R. Tod, baron Tod
- 1958. Frederik Sanger
- 1959. Jaroslav Hejrovski
- 1960. Vilard Frenk Libi
- 1961. Melvin Kalvin
- 1962. Maks Ferdinand Peruc i Džon Kauderi Kendru
- 1963. Karl Zigler i Đulio Nata
- 1964. Doroti Kroufut Hodžkin
- 1965. Robert Berns Vudvard
- 1966. Robert Sanderson Maliken
- 1967. Manfred Ajgen, Ronald Džordž Rejford Noriš i Džordž Porter
- 1968. Lars Onsager
- 1969. Derek Barton i Od Hasel
- 1970. Luis Federiko Leloir
- 1971. Gerhard Hercberg
- 1972. Kristijan B. Anfinsen, Stanford Mur i Vilijam Stajn
- 1973. Ernst Oto Fišer i Džefri Vilkinson
- 1974. Pol Flori
- 1975. ser Džon Vorkap Kornfort i Vladimir Prelog
- 1976. Vilijam Lipskomb
- 1977. Ilja Prigožin
- 1978. Piter D. Mičel
- 1979. Herbert Si Braun i Džordž Vitig
- 1980. Pol Berg, Volter Gilbert i Frederik Sanger
- 1981. Keniči Fukui i Roald Hofman
- 1982. Aron Klug
- 1983. Henri Taub
- 1984. Robert Brus Merifild
- 1985. Herbert A. Hauptman i Džerom Karl
- 1986. Dadli R. Heršbak, Juan T. Li i Džon Polanji
- 1987. Donald Dž. Kram, Žan-Mari Len i Čarls Dž. Pedersen
- 1988. Johan Dajzenhofer, Robert Huber i Hartmut Mihel
- 1989. Sidni Altman i Tomas R. Ček
- 1990. Elajas Džejms Kori
- 1991. Rihard R. Ernst
- 1992. Rudolf A. Markus
- 1993. Kari B. Malis i Majkl Smit
- 1994. Džordž A. Ola
- 1995. Paul Krucen, Mario Molina i F. Šervud Rouland
- 1996. Robert Kerl, Ser Harold Kroto i Ričard Smoli
- 1997. Pol D. Bojer, Džon E. Voker i Jens K. Skou
- 1998. Volter Kon i Džon A. Popl
- 1999. Ahmed Zevail
- 2000. Alan Dž. Higer, Alan Dž. Makdajarmid i Hideki Širakava
- 2001. Vilijam S. Nouls, Rjodži Nojori i K. Bari Šarples
- 2002. Kurt Vitrih, Džon B. Fen i Koiči Tanaka
- 2003. Piter Agri i Roderik Makinon
- 2004. Aron Čihanover, Avram Herško i Irvin Rouz
- 2005. Robert Grabs, Ričard Šrok i Iv Šoven
- 2006. Rodžer D. Kornberg
- 2007. Gerhard Ertl
- 2008. Osamu Šimomura, Martin Čalfi i Rodžer Čen
- 2009. Venkatraman Ramakrišnan, Tomas Stajc i Ada Jonat
- 2010. Ričard Hek, Ej-iči Negiši i Akira Suzuki
- 2011. Danijel Šehtman
- 2012. Robert Lefkovic i Brajan Kobilka
- 2013. Martin Karplus, Majkl Levit i Arje Varšel
- 2014. Erik Becig, Štefan Hel i Vilijam Merner
- 2015. Tomas Lindal, Pol Modrič i Aziz Sandžar
- 2016. Žan-Pjer Sovaž, Frejzer Stodart i Ben Feringa
- 2017. Žak Diboše, Joahim Frank i Ričard Henderson
- 2018. Frensis Arnold, Džordž Smit i Greg Vinter
- 2019. Džon B. Gudinaf, M. Stenli Vitingam i Akira Jošino
- 2020. Emanuel Šarpentje i Dženifer Dudna
- 2021. Benjamin List i Dejvid Makmilan
- 2022. Karolin Bertoci, Morten Meldal i Karl Bari Šarples
- 2023: Mungi Bavendi, Luis Brus i Aleksej Ekimov