Masakr u Bosanskom Grahovu

Položaj Bosanskog Grahova

Pokolj u Bosanskom Grahovu se dogodio 27. srpnja 1941. za vrijeme drugog svjetskog rata kada su srpski ustanici, pretežno četnici na čelu s Brankom Bogunovićem, napali hrvatska naselja na području tadašnje rimokatoličke župe Bosansko Grahovo u zapadnom dijelu današnje BiH.

Slijed događaja

Napad na Bosansko Grahovo je izvršen prvog dana velikog ustanka srpskog stanovništva Bosanske Krajine, Like i sjeverne Dalmacije protiv Nezavisne Države Hrvatske, koja je vodila politiku istrebljenja srpskog stanovništva. Sam napad na Grahovo se u SFRJ slavio kao Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine.

Napad je poduzet na osnovu plana koji je izradio Štab gerilskih odreda za Bosansko Grahovo i okolinu. Ustanici su uspjeli zauzeti Bosansko Grahovo i sva okolna naselja, te isti dan uspostavili veliku teritoriju pod svojom vlašću, čije je sjedište bilo u obližnjem Drvaru. Čak i krajevima gde je ustanak bio najbolje pripremljen - kao u Drvaru i Grahovu - dolazilo je do probijanja stihije, jer su revanšističke snage zahtevale obračun sa Hrvatima i Muslimanima.[1]

U Grahovu i okolnim selima Obljaju, Koritima, Luci, Ugarcima i Crnom Lugu su tada opljačkane i spaljene hrvatske kuće, a u Obljaju je zapaljen župni ured i rimokatolička crkvu sv. Ilije Proroka. Na području Bosanskog Grahova su na dan ustanka ukupno ubijene 62 osobe hrvatske nacionalnosti, među kojima 5 žena i 9 djece.[nedostaje referenca] Preživjeli stanovnici hrvatske nacionalnosti su prebjegli u Knin. Dio stanovnika je zarobljen, među kojima i grahovski katolički župnik Juraj Gospodnetić. [nedostaje referenca]

Vlasti NDH su na ove događaje pokušale reagirati slanjem vlastitih vojnih snaga, ali nisu bile u stanju zauzeti ustaničku teritoriju.[2]

Pokolj u Bosanskom Grahovu je koincidirao sa sličnim događajima u okolnim područjima Bosanske Krajine i Like gdje su izolirana hrvatska naselja napadana, a njihovo stanovništvo ubijano i tjerano u izbjeglištvo, a što je imalo karakter etničkog čišćenja. Motivi za te zločine su bili etnička mržnja te odmazda za represalije i teror koje su vlasti NDH vršile na srpskim stanovništvom, uključujući i samo Bosansko Grahovo, gdje je početkom lipnja 1941. pohapšeno nekoliko mještana, uključujući i paroha Iliju Budimira, a koji su 14. lipnja ubijeni u logoru Jadovno.[3]

Reakcije KPJ

Komunistička partija Jugoslavije se svim silama upinjala da srpski ustanak u NDH ne pređe u međuetnički obračun, već ostane na liniji narodnooslobodilačke borbe protiv okupatora i njegovih slugu:

Srpski narode,

našim patnjama i našom započetom borbom dobili smo prijateljstvo cijelog svijeta. Mi moramo pokazati cijelom svijetu da smo dostojni slobode za koju se borimo i pomoći koju očekujemo. Zato, braćo Srbi, mi ne smijemo ni u čemu da budemo slični ustašama. Ustaški način ubijanja i paljenja osudio je cijeli svijet. Mi ne smijemo dozvoliti da se i među nama pojave ljudi koji će iz osvete ubijati nevine žrtve, uništavati imovinu nevinih Hrvata i Muslimana. (...)

Srpski narode,

Primi bratsku ruku koju ti pružaju pravi i pošteni sinovi hrvatskoga naroda. Ne izjednačujmo cijeli hrvatski narod sa ustašama. Pokažimo se kao časni borci, dostojni naših predaka. Oprostimo krv naše poginule braće i sestara, jer njihovu krv nećemo dostojno zamijeniti ako prolijevamo krv nevinih, nego samo onda ako pohvatamo prave krivce i zločince. (...) Zato zbijmo svoje redove i pružimo bratsku ruku onim poštenim Hrvatima i Muslimanima koji su spremni da se bore s nama do uništenja neprijatelja.[4]

– POZIV PRIVREMENOG GLAVNOG ŠTABA GERILSKIH ODREDA ZA LIKU POČETKOM KOLOVOZA 1941.

Povezano

Izvor

  1. ↑ Branko Petranović: Srpski narod u ustanku
  2. ↑ Vjesnik Grahovo i Drvar ostali bez Hrvata, 8. listopada 1999.
  3. ↑ http://www.rastko.rs/istorija/dzomic-uzlocini/uzlocini-svestenstvo.html
  4. ↑ https://www.znaci.org/zb/4_5_1.htm

Vanjske veze

  • Sudbonosne prijelomnice u Zapadnoj Bosni
  • Vjesnik Grahovo i Drvar ostali bez Hrvata, 8. listopada 1999.
  • p
  • r
  • u
Sukobljene
strane
Wehrmacht • Italijani (do 1943.)  • Bugari (do 1944.)  • Ustaše i Domobrani • Nedićevci i Ljotićevci • Četnici ili JVuO (počeli kao Saveznici)  • Slovenski domobrani • Balisti
Vođe
i vojskovođe
Tok rata

Teslić • Okučani • Weiss (Weiss I, Weiss II) • Neretva (Prozor, Jablanica, Konjic, Gornji Vakuf, Proboj) • Prodor NOVJ u Hercegovinu • Braun • Drina • Teufel • Prodor NOVJ u Crnu Goru • Lika • Schwarz (Razoružanje četnika, Sutjeska) • Velika Kladuša • Vlasenica • Paula • Zvornik • Varaždin • Lepenica • aerodrom Rajlovac • Bugojno • Neštin • Kapitulacija Italije (Osovina, Split, Romelova ofanziva, Istra) • Zrin • Tuzla • Ofanziva JVuO • Prijepolje • Kolašin • Višegrad • Zenica • Travnik • Štampetov most • Balkanski klanac • Sanski Most • Jesenji pljusak • Virovitica • Koprivnica • Traufe • Glina • Nemačka zimska ofanziva • Ziethen • Kugelblitz (Prijepolje) • Panter • Snežna oluja • Banja Luka
Huk šume • Napfkuchen • Prvi prodor NOVJ u Srbiju (Ivanjica) • Buktinja • Čaglin • Drežnica • Falkenjagd • Februarski pohod • Pik • Bura • Hajka • Popovo polje • Dachstein • Drugi prodor NOVJ u Srbiju • Nemačka ofanziva u istočnoj Bosni • Braunšvajg • Cazin • Lomnica • Korčula • Martin Brod • Prolećna ofanziva • Ljubija • Šolta • Šah • Drvar • Brač • Delnice • Podgorač • Čazma • Blitz • Denkerk • Bosiljevo • Toplica-Jablanica • Sniježnica-Trusina • Muholovka • Röslein • Andrijevica • Treći prodor NOVJ u Srbiju (Kopaonik) • Durmitor • Brezna • Savezničko bombardovanje (Vazdušni most, Ratweek) • Jelova gora • Dunavski vilenjak • Prijedor • Cazin • Banja Luka • Brač • Hvar • Valjevo • Aranđelovac • Cirkus • Trebinje • Niš • Kruševac • Beograd • Sremski front • Kosovo • Mostobran Kraljevo • Prilep • Draufgänger • Travnik • Cazin • Batina • Koprivnica • Našice • Knin • Proboj Armijske grupe E (Proboj iz Srbije, Proboj kroz istočnu Bosnu, Sjemeć, Proboj iz Crne Gore, Zeleni put II) • Četnička ofanziva u istočnoj Bosni • Virovitički mostobran • Decembarska ofanziva
Nemački protivudar • Travnik • Zimska oluja • Vukodlak • Mostar • Rübezahl • Bolman • Kraj zime • Majska oluja • Sarajevo • Četnička dejstva u Bosni • Lijevča polje • Karlovac • Rijeka • Trst • Zagreb • Zelengora • Završne operacije u Sloveniji • Blajburg • Odžak
Ratni zločini
(spisak osuđenih)
Jasenovac • Sajmište • Banjica • Ciglana • Jadovno • Jajinci • Topovske šupe • Stara Gradiška • Šabac • Niš • Lepoglava • Jastrebarsko