Bora Ćosić
Bora Ćosić | |
---|---|
Biografske informacije | |
Rođenje | 5. 4. 1932. (1932-04-05) (dob: 92) |
Opus | |
Književne vrste | roman esej |
Jezik | srpskohrvatski |
Znamenita djela | |
Price o zanatima Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji | |
Nagrade | |
Ninova nagrada |
Bora Ćosić (Zagreb, 5. april 1932) je srpski i hrvatski romanopisac esejista i prevodilac. Rođen 1932. u Zagrebu, živeo je u Beogradu od 1937. do 1992, kada je presao u Berlin. Napisao je oko 50 knjiga, kao i nekoliko pozorišnih drama, koje su sa velikim uspehom igrane u beogradskom Ateljeu 212. Za roman "Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji" dobio je 1970. NIN-ovu nagradu za roman godine.
Biografija
Bora Ćosić, rođen 1932. u Zagrebu, 1937. sa porodicom preseljen u Beograd. Tu je završio srednju školu u Prvoj muškoj gimnaziji, studirao na odseku filozofije Beogradskog univerziteta. U mladosti je prevodio ruske futurističke pesnike, uređivao je list "Mlada kultura" 1952, reviju "Danas" 1961-1963, časopis "Rok" 1969-1970. Radio je kao dramaturg i umetnički savetnik u filmskim preduzećima "Slavija", 1958-1959, i "Avala", 1962-1963. Sarađivao je na dokumentarnim filmovima, pisao dijalog za igrane filmove. Tokom boravka po Evropi, pored celovitih knjiga objavio je više stotina tekstova po novinama i časopisima Nemačke, Austrije, Švajcarske, Italije, Holandije, Mađarske, Rumunije, Rusije, Poljske, Albanije. Učestvovao je na više od dve stotine čitanja u nekoliko evropskih zemalja. Dao više od stotinu intervjua za različita glasila, štampu, radio i televiziju. Učestvovao na književnim konferencijama, festivalima, simpozijumima, međunarodnim sastancima i kongresima.[1]
Književno stvaralaštvo
Karijeru pisca započinje romanom Kuća lopova iz 1956. godine te zatim objavljuje knjige eseja Vidljivi i nevidljivi čovek, 1962., Sodoma i Gomora, 1963. godine. Autor je kultnog romana novije srpske proze, Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji, 1969., smestenom u ratnom i posleratnom Beogradu. Ćosić je istovremeno naslednik srednjeevropske prozne tradicije intelektualnog esejizma, kao i jedan od poslednjih intelektualaca koji se emocionalno iskreno identifikovao sa jugoslovenskom himerom, s mešavinom elegičnosti i mučnog preispitivanja nakon njenog raspada. Po tom romanu je snimljen i istoimeni film.
Raspad Jugoslavije odveo je pisca u dobrovoljno izgnanstvo (najčešće boravi u Rovinju i Berlinu, dok objavljuje u Hrvatskoj).[2] Taj deo njegovog stvaralaštva je obeležen uglavnom esejističkim delima, među kojima se ističu Dnevnik apatrida, 1993., (opet jedno poigravanje s fiktivnim identitetom preko kojeg Ćosić iznosi stavove o savremenoj drustvenopolitičkoj stvarnosti), Dobra vladavina, 1995., te Carinska deklaracija, 2000., poluautobiografski tekst natopljen promišljanjima o Jugoslaviji i autorovim pomešanim osećanjima njoj. Napisao je oko 50 knjiga, izdatih u Srbiji, Hrvatskoj i Nemačkoj.[3]
Nagrade
- 1969.: NIN-ova nagrada, za roman Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji.
- 2002.: Nagrada za Evropsko razumevanje, za autobiografski esej Carinska deklaracija.
- 2008.: Nagrada Albatros Zadužbine Gintera Grasa.[4]
- 2001.: Nagrada Stefana Heyma.[5]
Dela
Nepotpun popis dela:
- Kuća lopova, 1956.
- Vidljivi i nevidljivi čovek, 1962.
- Sodoma i Gomora, 1963.
- Priče o zanatima, 1966.
- Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji, 1969.
- Tutori, 1978.
- Poslovi/sumnje/snovi Miroslava Krleže, 1983.
- Doktor Krleža, 1988.
- Dnevnik apatrida, 1993.
- Dobra vladavina (i psihopatalogija njenog svakodnevlja), 1995.
- Carinska deklaracija, 2000.
- Pogled maloumnog, 2001.
- Tkanje, 2001.
- Nulta zemlja, 2002.
- Irenina soba, (poezija), 2002.
- Izgnanici, 2005.
- Consul u Beogradu, 2007.
- Put na Aljasku, 2008.
- Zapadno od raja, 2009.
- Kratko detinjstvo u Agramu, 2011.
- Doručak kod Majestica, 2011.
Reference
- ↑ Iz knjige "Priče o zanatima, Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji", izdavac LOM, Beograd, 2010., tekst Dejana Mihajlovića, str. 215
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2016-08-16. Pristupljeno 2016-06-11.
- ↑ http://www.danas.rs/dodaci/vikend/rodjen_sam_u_zagrebu_umro_u_beogradu_zivim_u_berlinu.26.html?news_id=210959
- ↑ http://www.mvinfo.hr/knjiga/4174
- ↑ http://www.dw.com/hr/moramo-pripaziti-da-se-ne-ponove-ru%C5%BEne-stvari-iz-jugoslavije/a-15206154?maca=kro-TB_kro_halter-4179-xml-mrss
Vanjske veze
- Bora Ćosić na sajtu IMDb
- p
- r
- u
- Anders Ahlqvist
- Ronelle Alexander
- Nadira Aljović
- Bojan Anđelković
- Boban Arsenijević
- John Frederick Bailyn
- Josip Baotić
- Ranka Bijeljac-Babić
- Ranko Bugarski
- Costas Canakis
- Vesna Bulatović
- Daniel Bunčić
- Noam Chomsky
- Dragana Cvetanović
- Luna Filipović
- Ádám Galac
- Greville Corbett
- Oliver Czulo
- Natalia Długosz
- Ljiljana Dolamic
- Nicholas Evans
- Rajka Glušica
- Radmila Gorup
- Senahid Halilović
- Camiel Hamans
- Dejan Ivković
- Jagoda Jurić-Kappel
- Dunja Jutronić
- Mirjana Jocić
- Dejan Karavesović
- Jana Kenda
- Ivan Klajn
- Snježana Kordić
- Svetlana Kurteš
- Igor Kusin
- Zineta Lagumdžija
- Igor Lakić
- Gordana Lalić-Krstin
- Mia Mader Skender
- Alisa Mahmutović
- Olga Mišeska Tomić
- Vladimir Miličić
- Spiros Moschonas
- Joachim Mugdan
- Zoran Nikolovski
- Miloš Okuka
- Tatjana Paunović
- Dušan-Vladislav Pažđerski
- Mira Peter
- Tanja Petrović
- Enisa Pliska
- Milena Podolšak
- Luka Raičković
- Katarina Rasulić
- Marija Runić
- Svenka Savić
- Marko Simonović
- Ljiljana Subotić
- Danko Šipka
- Dušanka Točanac
- Neda Todorović
- Aleksandar Trklja
- Peter Trudgill
- Mladen Uhlik
- Hanka Vajzović
- Vera Vasić
- Elvira Veselinović
- Đorđe Vidanović
- Ana Ždrale
- Jelena Živojinović
književni
povjesničari
- Sava Anđelović
- Vladimir Arsenijević
- Vladislav Bajac
- Ivica Baković
- Ljiljana Banjanin
- Svetislav Basara
- Tatjana Đurišić-Bečanović
- Nikola Bertolino
- Anna Bodrova
- Ivana Bodrožić
- Marica Bodrožić
- Tomislav Bogdan
- Balša Brković
- Đurđica Čilić Škeljo
- Bora Ćosić
- Filip David
- Marko Dejanović
- Daša Drndić
- Ferida Duraković
- Vladislava Gordić Petković
- Tatjana Gromača
- Sinan Gudžević
- Nihad Hasanović
- Jonel Hedjan
- Maja Herman Sekulić
- Oto Horvat
- Aleksandar Hut Kono
- Nedžad Ibrahimović
- Saša Ilić
- Ivan Ivanji
- Željko Ivanković
- Damir Karakaš
- Enver Kazaz
- Marija Kleut
- Goran Kljajić
- Maša Kolanović
- Dinko Kreho
- Višnja Krstić
- Asmir Kujović
- Pero Kvesić
- Slađan Lipovec
- Tomislav Longinović
- Neva Lukić
- Željko Milanović
- Mirjana Miočinović
- Marija Mitrović
- Elvedin Nezirović
- Aleksandar Novaković
- Teofil Pančić
- Jurica Pavičić
- Marko Pogačar
- Edo Popović
- Milan Rakovac
- Nenad Rizvanović
- Vedrana Rudan
- Ivana Sajko
- Olja Savičević Ivančević
- Hedina Sijerčić
- Roman Simić
- Mima Simić
- Biljana Srbljanović
- Srđan Srdić
- Jasna Šamić
- Faruk Šehić
- Slobodan Šnajder
- Ljiljana Šop
- Davor Špišić
- Igor Štiks
- Srđan V. Tešin
- Dejan Tiago Stanković
- Davor Špišić
- Dinko Telećan
- Ante Tomić
- Dubravka Ugrešić
- Radenko Vadanjel
- Nenad Veličković
- Dragan Velikić
- Bogusław Zieliński
- Zdravko Zima
- Alojzija Zupan Sosič
- Miodrag Zupanc
- Nikola Bajto
- Željko Bodrožić
- Marinko Čulić
- Velimir Ćurgus
- Boris Dežulović
- Zlatko Dizdarević
- Rade Dragojević
- Heni Erceg
- Toni Gabrić
- Štefica Galić
- Dinko Gruhonjić
- Viktor Ivančić
- Tomislav Jakić
- Duška Jurišić
- Mirko Klarin
- Vesela Laloš
- Gordana Logar
- Ante Lešaja
- Predrag Lucić
- Svetlana Lukić
- Vesna Mališić
- Domagoj Margetić
- Vladimir Matijanić
- Sergej Novosel Vučković
- Petar Panjkota
- Boris Pavelić
- Drago Pilsel
- Boris Postnikov
- Srećko Pulig
- Borka Rudić
- Dževad Sabljaković
- Nedim Sejdinović
- Vildana Selimbegović
- Grujica Spasović
- Hari Štajner
- Mira Šuvar
- Marko Tomaš
- Ladislav Tomičić
- Nela Vlašić
- Marijan Vogrinec
- Nikola Vučić
sociolozi i
politolozi
- Dritan Abazović
- Esad Bajtal
- Antonija Čuvalo
- Nerzuk Ćurak
- Zdravko Grebo
- Božidar Jakšić
- Dejan Jović
- Danica Juričić Spasović
- Aleksej Kišjuhas
- Željko Komšić
- Zlatan Krajina
- Todor Kuljić
- Aneta Lalić
- Siniša Malešević
- Aleksandar Maršavelski
- Snježana Milivojević
- Jelica Minić
- Rastko Močnik
- Vukašin Pavlović
- Vuk Perišić
- Vesna Pešić
- Tanja Petovar
- Helena Popović
- Dušan Reljić
- Melita Richter
- Nikola Visković
antropolozi i
kulturolozi
- Nadežda Čačinovič
- Ivan Čolović
- Milena Dragićević Šešić
- Robert Hayden
- Darja Hoenigman
- Srećko Horvat
- Rada Iveković
- Hrvoje Jurić
- Dragoljub Mićunović
- Nina Mihaljinac
- Asim Mujkić
- Svetlana Slapšak
- Viktorija Šimon Vuletić
- Nebojša Zelić
- Milica Bakić Hayden
- Florian Bieber
- Dejan Đokić
- Dževad Juzbašić
- Olga Manojlović Pintar
- Reinhard Markner
- Dragan Markovina
- Dubravka Stojanović
- Irina Subotić
- Ljubinka Trgovčević
- Hrvoje Volner
- Radina Vučetić
struka
- arheologinja Anemari Bugarski Mesdjian
- psiholog Renko Đapić
- teatrologinja Ljubica Anđelković Džambić
- teolog Drago Bojić
- inženjer i potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović
- arhitekt Živojin Kara-Pešić
- matematičar Zoran Lučić
- inž. elektrotehnike Srbijanka Turajlić
- inženjer Saša Zelenika
redatelji
- Izudin Bajrović
- Janko Baljak
- Snježana Banović
- Lana Barić
- Boris Barukčić
- Milena Bogavac
- Ermin Bravo
- Nikša Butijer
- Dejan Čavić
- Goran Dević
- Jasna Diklić
- Varja Đukić
- Stevan Filipović
- Igor Galo
- Rajko Grlić
- Nermin Hamzagić
- Zvonimir Jurić
- Mirjana Karanović
- Srđan Karanović
- Haid Kurić
- Goran Marković
- Damir Markovina
- Vili Matula
- Dino Mustafić
- Zlatko Paković
- Borka Pavićević
- Katarina Pejović
- Marija Perović
- Ines Pletikos
- Iso Porović
- Matija Radeljak
- Selma Spahić
- Feđa Stojanović
- Ognjen Sviličić
- Rade Šerbedžija
- Tatjana Šojić
- Radmila Tomović
- Dragana Varagić
- Željka Udovičić Peština
- Lenka Udovički
- Pjer Žalica
- Jasmila Žbanić
- Tatjana Bezjak
- Nemanja Cvijanović
- Ella Dvornik
- Igor Grubić
- Igor Jurinić
- Tonći Kožul
- Denis Krašković
- Dejan Kršić
- Vahida Ramujkić
- Vladimir Veličković
- Aleksandar Zograf
- Isidora Žebeljan
aktivisti
- Sandra Benčić
- Alen Budaj
- Edvin Kanka Ćudić
- Mirjana Mikić Zeitoun
- Nela Pamuković
- Sanja Sarnavka
- Vesna Teršelič
- Staša Zajović